Kritičarski karavan | OKRUGLI STO ASITEŽA
17537
post-template-default,single,single-post,postid-17537,single-format-standard,ajax_fade,page_not_loaded,,footer_responsive_adv,hide_top_bar_on_mobile_header,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-11.0,qode-theme-bridge,wpb-js-composer js-comp-ver-7.4,vc_responsive

OKRUGLI STO ASITEŽA

OKRUGLI STO ASITEŽA

U petak 24. novembra od 14.15 do 15.45 u Fabrici Bulevar Despota Stefana 5, Novi Sad je održan Okrugli sto na temu Kako do kvalitetne i kontinuirane kritičke recepcije pozorišta za decu i mlade? koji su organizovali ASSITEŽ i Udruženje kritičara i teatrologa Srbije u okviru Svetske konferencije izvođačkih umetnosti za decu i mlade u organizaciji ASSITEJ Srbija i ASSITEJ International. U razgovoru su učestvovali: pozorišni kritičari i članovi Udruženja Svetislav Jovanov, Divna Stojanov, Bora Matić, Nataša Gvozdenović i Milan Mađarev, zatim Mila Mašović, dramaturg Malog pozorišta ,,Duško Radović’’ iz Beograda i Milena Depolo, dramaturg Pozorišta za decu ,, Boško Buha’’ i Bojana Ivanov-Đorđević, dramaturg i povremeno reditelj iz NP „Sterija“ iz Vršca.

Moderatorka razgovora je bila Marina Milivojević Mađarev koja je na početku ukazala na to da su predstave za decu od velike važnosti u formativnom periodu za decu i mlade ali da je kritička recepcija koja prati ove predstave veoma mala. Milivojević Mađarev je ukazala da je Udruženje kritičara i teatrologa Srbije pored već tradicionalnog Kritičarskog karavana koji prati predstave za odrasle dobila od Ministarstva za kulturu dobilo podršku i za projekat Kritička recepcija amaterskih pozorišta u Srbiji i da će Udruženje pokušati da na narednom konkursu dobije podršku i za projekat Pozorište za decu u fokusu kritike.

Milan Mađarev je kontekstulizovao kritičku recepciju za decu i mlade. Ona je na margini kritičke recepcije predstava za odrasle koja je i sama u nezavidnoj situaciji zbog smanjenja medijskog prostora. Jedan od problema pisanja o predstavama pozorišta za decu i mlade je (ne)prikrivena skepsa nekih pozorištnika i dela kritičara prema kvalitativnim dometima ovih predstava uprkos povremenim visokim dometima i učešću na značajnim festivalima kakvi su BITEF i Sterijino pozorje. Takođe, teško je osvojiti kompetencije za pisanje o predstavama za decu, a naročito o predstavama pozorišta lutaka. Mađarev je ukazao i na problem koji se javlja sa podmlađivanjem ansambla pozorišta za decu i mlade i pozorišta lutaka koji dovodi do apsurdnih situaciju da decu i mlade u predstavama igraju glumci i glumice koji su već duboko zagazili u srednje godine. Takođe, spomenuo je da glumci u pozorištima lutaka u našoj zemlji ne održavaju dovoljno fizičku kondiciju koja im onda predstavlja prepreku za optimalno ispunjavanje scenskih zadataka.

Svetislav Jovanov koji je izneo provokativnu, smelu, ali i tačnu tezu da se deca i mladi nalaze u fokusu većine dramskih tekstova koji su trenutno na našim scenama pozorišta za odrasle.

Divna Stojanov je govorila o tome kako je ona kao mlada kritičarka na početku karijere ulazila u problematiku pisanja o pozorištu za decu i mlade kroz komunikaciju sa Igorom Tretinjakom iz Osiječke Akademije i projektima koji su bili namenjeni mladim kritičarima koje je organizovao ASSITEJ. Osnovni problem vidi u tome što se takvi tekstovi ne plaćaju i da to jako otežava profesionalno bavljenje kritikom.

Borisav Matić se nadovezao na koleginicu Stojanov i dodao da je situacija jeste teška, ali da mladi kritičari nalaze prostora da pišu na različitim veb sajtovima, portalima i podkastima i da se kritika sve više seli u nove medije.

Milena Depolo je govorila o značaju i kvalitetnom radu i Pozorištu „Boško Buha“ čemu s e priključila i Mila Mašović i značaju kvalitetne recepcije za rad profesionalnog pozorišta. Milena Depolo je primetila da su tokom devedesetih, iako je bilo veoma teško i oskudno vreme, štampani mediji mnogo više davali prostora kritici predstavama pozorišta za decu i da sada te kritike služe kao dokument vremena i da su značajna istraživačka baza za izučavanje istorije pozorišta. Ona je takođe primetila da danas ima mnogo manje kritičkih napisa i postavlja se pitanje na osnovu kojih izvora će se u budućnosti pisati o našem vremenu. Mila Mašović je istakla da u pozorištu ,,Duško Radović’’ već duže vremena rade predstave koje koriste različite inovativne kreativne procese i da je to može biti put za razvoj kritičkog mišljenja kod mladih. Dakle, potrebno je što više razvijati i nov pristup savremenoj publici. Na to se nadovezala Bojana Ivanon Đođević rekavši da oni to već rade u svom u NP „Sterija“. Ona je završila mater program Primenjeno pozorište na Akademiji umetnosti Novi Sad i pozitivna iskustva primenjuje i svom radu u pozorištu, ali u Dramskom studiju koji radi u NP ,,Sterija’’ potpuno besplatno za sve zainteresovane.

Na kraju razgovora novinarka i kritičarka Nataša Gvozdenović je podsetila sve prisutne na pozitivna iskustva koje Udruženje ima sa projektom Kritičarski karavan i koliko je ovaj projekat značajan za pozorišni život van velikih centara te da je uverena da bi sličan efekat mogao imati i projekat posvećen kritičkoj recepciji pozorišta za decu i mlade s ti što bi u ovom, budućem projektu trebalo pratiti i rad pozoriptima za decu i mlade u većim centrima jer i njima nedostaje kritička recepcija.

Razgovor je zaključila Dijana Kržanić Tepavac, predsednica Asiteža Srbija, koja je istakla značaj ovog razgovora u okviru svetske konferencije ASITEŽA i zahvalila se svim učesnicima na učešću.